Svi živimo pod stresom i zbog toga se možemo boriti s mentalnim bolestima. Što ste sretniji i pozitivniji, bolje će biti vaše mentalno zdravlje.

Što je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje je razina psihološke dobrobiti ili odsutnost mentalne bolesti. Izravno je povezan s našim svakodnevnim aktivnostima i fizičkim zdravljem. Mentalno zdravlje pojedinca pomaže mu/joj da odredi razinu stresa, poveže druge stvari i napravi izbor između različitih aktivnosti.

Kondicija za mentalno zdravlje neophodna je svima nama za održavanje dobrobiti naših mentalnih stanja. Koji su glavni čimbenici sposobnosti za mentalno zdravlje?

Trebamo zdravo i pozitivno okruženje koje nam može pomoći da razvijemo svoje mentalno zdravlje i održimo ga jakim i zdravim. To je ono što mi zovemo "Fitness za mentalno zdravlje".

Čimbenici prikladnosti za mentalno zdravlje

Za održavanje dobrog mentalnog zdravlja sljedećim čimbenicima treba pridati najveću važnost:

1. Životni stil. Životni stil današnjeg svijeta potpuno je krenuo krivim putem i stvarno je štetan za mentalno zdravlje osobe. Način života prvi je čimbenik koji utječe na mentalno zdravlje svake osobe. Danas vodimo narkoman život u kojem nemamo vremena ni za sebe ni za druge što ubija naše zdravlje kao i mozak što rezultira raznim bolestima i drugim psihičkim problemima. Zdrav način života ne samo da vodi razvoju mentalnog zdravlja, već također pomaže u pozitivnom i zdravom životu.
2. Vježbe i razina aktivnosti. Svakodnevno vježbanje i za mentalno i za fizičko zdravlje je blagodat. Što više radite na održavanju svog tijela, to više vaše tijelo oslobađa određenu količinu antidepresiva kako biste bili nasmijani cijeli dan. Vježbanje u parku ili na otvorenom također promiče mentalno zdravlje i pomaže vam da ostanete sretniji cijeli dan. Što ste više aktivni, to više vaš mozak oslobađa pozitivnost kako bi osigurao dobro mentalno zdravlje.
3. Druženja. Još jedan važan čimbenik za održavanje odgovarajućeg mentalnog zdravlja je interakcija ili druženje s ljudima, a ne držanje u kavezu između elektronike i vašeg radnog pritiska. Um zahtijeva odmor, a druženje vam može dati puno pozitivnosti i pomoći vam da uskladite svoj svakodnevni posao. Što se više družite, to se bolje osjećate da date sve od sebe u stvarnom svijetu. Ova aktivnost ne samo da utječe na vaše mentalno zdravlje, već također pomaže u povećanju vašeg znanja o svijetu i drugim povezanim aspektima.
4. Meditacija. Još jedan koristan i prirodan proces za liječenje mentalnog zdravlja je redovita meditacija. Meditacija uz osnovne vježbe pospješuje dotok kisika u mozak što dovodi do boljeg zdravlja; bilo fizičko ili psihičko. Meditacija također osvježava naše misli i smatra se blagodatima za promicanje ljudskog zdravlja budući da zahtijeva aktivno sudjelovanje i uma i tijela.
5. Zdravo spavanje. Prema znanstvenicima, osoba bi trebala spavati najmanje 7-8 sati svaki dan. Pravilan san pomaže tijelu da regulira i eliminira sve tjelesne toksine koji su ušli u vaše tijelo tijekom dana. Čvrst san noću najbolji je lijek za izlječenje svakodnevnog mentalnog umora.
6. Biti sretan. Posljednje, ali ne i najmanje važno, "sretan ti" uvijek je "zdrav". Što ste sretniji i pozitivniji, to ste psihički spremniji. Život pacijenta koji boluje od smrtonosnih bolesti kao što su rak, astma nije lak, ali, ako je bolesnik psihički jak, može čak nastojati da je izliječi na vrijeme i vodi zdrav život. Zdrava prehrana s odgovarajućim apetitom, dobar životni stil s nekoliko redovitih vježbi može vam omogućiti vedriji, bolji život bez napetosti.

Kako fitness pomaže vašem mozgu?

Dok su fizičke dobrobiti fitnessa dobro poznate, njegov pozitivan učinak na mozak jednako je nevjerojatan. Redovita tjelesna aktivnost ne jača samo mišiće i kosti – ona također podržava kognitivnu funkciju, mentalno blagostanje i cjelokupno zdravlje mozga. Evo kako fitness njeguje vitalnost vašeg mozga:

1. Poboljšan protok krvi: Vježbanje potiče cirkulaciju krvi, osiguravajući dopremu kisika i esencijalnih hranjivih tvari u mozak. Ovaj povećani protok krvi promiče zdravlje mozga podupiranjem rasta novih neurona i poticanjem optimalne kognitivne funkcije.
2. Pojačanje neurotransmitera: Tjelesna aktivnost potiče otpuštanje neurotransmitera, uključujući endorfine, dopamin i serotonin. Ove kemikalije pridonose povišenom raspoloženju, smanjenju stresa i poboljšanoj mentalnoj jasnoći.
3. Poboljšano učenje i pamćenje: Vježbanje je povezano s poboljšanim učenjem i zadržavanjem pamćenja. Povećava sposobnost mozga da formira nove neuronske veze, olakšavajući apsorpciju i zadržavanje informacija.
4. Neuroprotektivni učinci: Dokazano je da redovita tjelesna aktivnost ima neuroprotektivne učinke, čuvajući mozak od propadanja uzrokovanog starenjem i smanjujući rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
5. Smanjenje stresa: Tjelovježba je prirodno sredstvo za ublažavanje stresa. Smanjuje razinu hormona stresa, poput kortizola, i potiče proizvodnju endorfina koji potiču osjećaj opuštenosti i dobrobiti.
6. Poboljšana plastičnost mozga: Vježbanje utječe na neuroplastičnost, sposobnost mozga da se prilagodi i ponovno ožiči. Bavljenje tjelesnom aktivnošću potiče mozak na stvaranje novih živčanih puteva i prilagodbu promjenjivim okolnostima.
7. Povišenje raspoloženja: Vježbanje djeluje kao podizač raspoloženja. Pomaže ublažiti simptome tjeskobe i depresije povećavajući dostupnost neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje poput serotonina.
8. Otpornost na stres: Redovita tjelovježba povećava vašu sposobnost nošenja sa stresom i oporavka od izazovnih situacija. Ova povećana otpornost proteže se i na fizičke i na mentalne stresore.
9. Povećani fokus i pažnja: Tjelesna aktivnost poboljšava kognitivne sposobnosti kao što su fokus, pažnja i rješavanje problema. Pokreće mozak za bolju koncentraciju i mentalnu jasnoću.
10. Smanjeno kognitivno opadanje: Ostati tjelesno aktivan tijekom života povezan je sa smanjenim rizikom od kognitivnog pada kako starite. Vježbanje podržava zdravlje mozga i pomaže u očuvanju kognitivnih funkcija.
11. Poboljšana kvaliteta sna: Redovita tjelovježba pridonosi boljoj kvaliteti sna, što je bitno za kognitivnu funkciju, konsolidaciju pamćenja i cjelokupno mentalno blagostanje.
12. Regulacija poremećaja raspoloženja: Tjelovježba ima regulatorni učinak na poremećaje raspoloženja kao što su depresija i anksioznost. Može poslužiti kao komplementarna strategija uz druge modalitete liječenja.
13. Kontrola stresa: Tjelesna aktivnost pruža odušak za oslobađanje od stresa, pomažući u sprječavanju negativnih učinaka kroničnog stresa na zdravlje mozga.
14. Neurogeneza: Vježbanje potiče rast novih neurona u mozgu, proces poznat kao neurogeneza. To podržava kognitivnu fleksibilnost i prilagodljivost.
15. Kognitivna otpornost: Redovita tjelovježba gradi kognitivnu otpornost, omogućujući mozgu optimalno funkcioniranje čak i kada je suočen s izazovima ili promjenama povezanim s godinama.

Uključivanje redovite tjelesne aktivnosti u vašu rutinu nije samo dar vašem tijelu – to je veliko ulaganje u zdravlje vašeg mozga. Dok krećete na svoje fitness putovanje, njegujete ne samo svoju fizičku dobrobit, već također iskorištavate izvanredne dobrobiti koje tjelovježba donosi vašim mentalnim sposobnostima i cjelokupnoj kognitivnoj sposobnosti.

Dietrich Grabbe

Stručnjak za fitness i zdravlje

Dietrich Grabbe nadaleko je poznat kao najveći njemački autoritet za fitness i zdravlje. Dietrichovo duboko znanje obuhvaća znanost o vježbanju, prehrani i mentalnom zdravlju, što ga pozicionira kao traženog stručnjaka na tom području.

https://www.healthyfitnesstrick.com/about-us/