Anksioznost je osjećaj koji se javlja kod iznenadnih poremećaja u nesmetanom životu. Impulzivni odgovori tjeskobe vide se kao porast krvnog tlaka, drhtanje ruku/nogu, drhtavica u tijelu, znojenje itd. Ponekad čak dovodi do gorih situacija kao što su srčani udar ili depresija. To se obično događa kod onih koji su mentalno nesposobni. Dakle, fitness i anksioznost međusobno su međusobno povezani, ali na obrnut način.

Osoba ne može predvidjeti svaku situaciju i kontrolirati sve aspekte svog života. Ali svakako mogu pratiti njihovu reakciju na to. Oni definitivno mogu reagirati na to na plodonosan način i biti spremni suočiti se sa svim nedaćama. To se može postići psihičkom stabilnošću i kondicijom. Čovjek može prevladati svaku nesreću ako ima mentalnu sposobnost nositi se s tjeskobom snagom i mirnim umom bez tjeskobe.

Jesu li fitness i anksioznost međusobno povezani?

Kondicija i anksioznost dvije su strane medalje jer kada nam je jedna vidljiva, druga postaje nevidljiva. Obje su protivne međusobnom utjecaju na tijelo. Dakle, možemo smanjiti razinu tjeskobe bez uzimanja pomoći antidepresiva.

Prirodne metode fitnessa kao što su akupunktura, joga, meditacija itd. bolje su tehnike za dugotrajnu upotrebu. Postoji snažna povezanost između našeg tjelesnog i mentalnog zdravlja koja daje izvrsnu ideju izlječenja mentalnih bolesti tjelesnim aktivnostima poput vježbi disanja ili smijanja, aerobika, plesa itd.

Kako se može kontrolirati razina anksioznosti?

Pravilna prehrana sastavni je dio samo tjelesne kondicije, a ograničavanje unosa kofeina na jednu šalicu dnevno i pijenje puno vode umjesto toga ima dobar i pozitivan učinak na zdravlje. Provođenje vremena s prirodom i udisanje svježeg zraka daje pozitivne vibracije.

Štoviše, izlazak s prijateljima ili članovima obitelji u šetnju ili trčanje predstavlja najveći užitak, ali i oslobađanje od stresa. Sjedenje na suncu, posebno zimi, osigurava vitamin D i smiruje tijelo i um.

Žene imaju veću vjerojatnost da će imati problema s tjeskobom od muškaraca. I znamo da imaju odgovornost za svoju obitelj i dom. Stoga im postaje nužno uključiti se u aktivnosti fitness treninga.

Čak i igranje s djecom, plesanje na podu u slobodno vrijeme mogu biti izvrsne opcije za njih da se drže podalje od mentalnih bolesti. Obično se dame umore i dosađuju kod kuće ako se ne povežu s nekom zabavnom aktivnošću. Stoga se u to vrijeme programi fitnessa čine najboljom alternativom za dovođenje tijela u formu, kao i za održavanje mentalne forme.

Kako tjelovježba može pomoći u ublažavanju tjeskobe

Da, fitness može biti moćan alat za upravljanje i smanjenje tjeskobe. Dokazano je da redovita tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje, uključujući i ublažavanje tjeskobe.

Evo kako fitness može doprinijeti ublažavanju tjeskobe:

1. Neurokemijska ravnoteža: Vježbanje potiče otpuštanje neurotransmitera poput endorfina, serotonina i dopamina, koji igraju ulogu u regulaciji raspoloženja. Ove kemikalije pridonose osjećaju sreće, opuštenosti i općeg blagostanja, pomažući u suzbijanju simptoma tjeskobe.
2. Smanjenje stresa: Tjelesna aktivnost smanjuje razinu hormona stresa poput kortizola i adrenalina. Ublažavanjem ovih hormona, tjelovježba pomaže u upravljanju odgovorom tijela na stres i potiče osjećaj smirenosti.
3. Skretanje pažnje i fokus: Bavljenje vježbanjem pomiče vaš fokus s tjeskobnih misli. Koncentracija na pokrete, disanje i fizičke osjete tijekom vježbanja može prekinuti ciklus brige i razmišljanja.
4. Povećana povezanost uma i tijela: Fitnes aktivnosti potiču snažnu povezanost uma i tijela, promiču svjesnost i uzemljuju vas u sadašnjem trenutku. Ova svjesnost može pomoći u smanjenju tjeskobe preusmjeravanjem vaše pažnje s budućih briga.
5. Poboljšana kvaliteta sna: Redovito vježbanje može poboljšati kvalitetu i trajanje sna. Kvalitetan san neophodan je za upravljanje tjeskobom, jer nedostatak sna može pogoršati osjećaje nelagode i napetosti.
6. Društvena interakcija: Sudjelovanje u grupnim satovima fitnessa ili vježbanje s prijateljima pruža prilike za društvenu interakciju i podršku. Društveni angažman može se suprotstaviti osjećajima izoliranosti koji su često povezani s tjeskobom.
7. Samoučinkovitost i samopouzdanje: Postizanje fitness ciljeva podiže samopoštovanje i samopouzdanje. Osjećaj postignuća stečen dovršetkom vježbi ili postizanjem prekretnica može se pretvoriti u veće samopouzdanje u drugim područjima života.
8. Smanjenje napetosti mišića: Tjelesna aktivnost pomaže u oslobađanju napetosti u mišićima, što je često fizička manifestacija tjeskobe. Opuštanje postignuto tjelovježbom može imati pozitivan učinak na mentalno blagostanje.
9. Strategije suočavanja s anksioznošću: Bavljenje fitnessom služi kao zdrav mehanizam za upravljanje anksioznošću. Omogućuje alternativni način kanaliziranja živčane energije i stresa, smanjujući sklonost okretanju nezdravim navikama suočavanja.
10. Regulacija disanja: Mnoge fitness aktivnosti, poput joge i meditacije, naglašavaju tehnike kontroliranog disanja. Vježbanje reguliranog disanja tijekom vježbanja može se primijeniti u razdobljima pojačane tjeskobe kako bi se potaknuo osjećaj smirenosti.
11. Neuroplastičnost i kognitivne prednosti: Vježbanje je povezano s neuroplastičnosti, sposobnošću mozga da se prilagodi i ponovno uspostavi. Redovita tjelesna aktivnost može dovesti do pozitivnih promjena u strukturi i funkciji mozga, pridonoseći kognitivnoj otpornosti na anksioznost.
12. Osobno osnaživanje: Dosljedno sudjelovanje u fitness rutinama potiče osjećaj kontrole nad fizičkim i mentalnim blagostanjem. Ovo osnaživanje može se suprotstaviti osjećajima bespomoćnosti koji su često povezani s tjeskobom.

Iako fitness može biti vrijedna strategija za upravljanje anksioznošću, važno je prepoznati da to možda nije samostalno rješenje za svakoga. Ako osjećate ozbiljnu ili stalnu anksioznost, razmislite o traženju podrške od stručnjaka za mentalno zdravlje koji vam mogu pružiti personalizirane smjernice i intervencije prilagođene vašim potrebama.

Može li vježbanje izliječiti panični poremećaj?

Vježbanje je moćan alat za upravljanje mentalnim zdravljem, a mnogi ljudi smatraju da pomaže u ublažavanju simptoma tjeskobe i panike. Međutim, iako redovita tjelesna aktivnost može značajno smanjiti učestalost i intenzitet napadaja panike, ona nije "lijek" za panični poremećaj. Panični poremećaj stanje je mentalnog zdravlja koje obično zahtijeva višestruk pristup liječenju, što može uključivati ​​terapiju, lijekove i promjene načina života. No, tjelovježba može igrati važnu ulogu u upravljanju simptomima i poboljšanju opće dobrobiti.

• Jedan od načina na koji vježbanje pomaže kod paničnog poremećaja je smanjenje tjelesne reakcije na stres. Tjelesna aktivnost pomaže regulirati proizvodnju kortizola, primarnog hormona stresa u tijelu. Kada su razine kortizola visoke, tijelo je u stanju pojačane pripravnosti, što može izazvati tjeskobu i napadaje panike. Redovita tjelovježba može pomoći u snižavanju razine kortizola i potaknuti oslobađanje endorfina, koji poboljšavaju raspoloženje i potiču opuštanje.
• Vježbanje također pomaže kod fizičkih simptoma povezanih s napadajima panike, poput ubrzanog otkucaja srca, plitkog disanja i napetosti mišića. Baveći se aktivnostima kao što su aerobne vježbe ili joga, pojedinci mogu vježbati tehnike dubokog disanja i opuštanja, koje se mogu izravno primijeniti kada dožive napadaj panike. To može pomoći tijelu da se prebaci iz stanja panike u opuštenije stanje tijekom epizode. S vremenom to može dovesti do veće kontrole nad fizičkim reakcijama tijekom stresnih situacija.
• Štoviše, vježba može povećati samopouzdanje i osjećaj kontrole. Kada pojedinci primijete fizička poboljšanja i veću izdržljivost, mogu se osjećati snažnije u upravljanju svojim mentalnim zdravljem. Ovaj osjećaj postignuća može pomoći u smanjenju straha i neizvjesnosti koji često prate panični poremećaj.

Iako sama tjelovježba nije dovoljna za liječenje paničnog poremećaja, ona može nadopuniti druge oblike liječenja. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i lijekovi često su neophodne komponente u liječenju paničnog poremećaja, a tjelovježba može poslužiti kao pomoćno sredstvo za smanjenje tjeskobe između terapijskih sesija. Za osobe s paničnim poremećajem važno je surađivati ​​s liječnikom kako bi se napravio sveobuhvatan plan liječenja koji uključuje tjelovježbu zajedno s drugim terapijskim mogućnostima.

Iako vježba ne može izliječiti panični poremećaj, može biti učinkovit dio plana liječenja. Smanjenjem stresa, poboljšanjem fizičkog zdravlja i pomaganjem u upravljanju simptomima, tjelovježba može olakšati život s paničnim poremećajem.

Koje su vježbe najbolje za anksioznost?

Bavljenje određenim vrstama vježbi može biti osobito korisno za ublažavanje tjeskobe. Iako svaki oblik tjelesne aktivnosti može imati pozitivne učinke na mentalno zdravlje, određene vježbe posebno su učinkovite u smanjenju razine anksioznosti. Evo nekih vrsta vježbi za koje se zna da su korisne:

1. Aerobne vježbe: Aerobne ili kardiovaskularne vježbe poznate su po svojim učincima na poboljšanje raspoloženja. Aktivnosti poput brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla, plivanja i plesa ubrzavaju otkucaje srca, potičući oslobađanje endorfina i smanjenje hormona stresa.
2. joga: Joga kombinira fizičke položaje, kontrolirano disanje i svjesnost. Njegova umirujuća priroda čini ga izvrsnim izborom za smanjenje tjeskobe. Joga potiče opuštanje, povećava svijest o tijelu i pomaže u upravljanju vezom uma i tijela.
3. Tai Chi: Slično jogi, tai chi je praksa uma i tijela koja uključuje spore, tečne pokrete i duboko disanje. Promiče opuštanje, ravnotežu i mentalni fokus, što ga čini učinkovitim za smanjenje tjeskobe.
4. Pilates: Pilates se fokusira na snagu jezgre, fleksibilnost i kontrolirane pokrete. Promiče svjesnost tijela, držanje i svjesno disanje, a sve to doprinosi smanjenju tjeskobe i stresa.
5. Intervalni trening visokog intenziteta (HIIT): HIIT uključuje izmjenu kratkih naleta intenzivne vježbe i razdoblja odmora. Ne samo da je učinkovit za poboljšanje tjelesne kondicije, već i za podizanje raspoloženja i smanjenje tjeskobe.
6. Svjesno hodanje: Šetnja prirodom ili tihim okruženjem dok vježbate svjesnost može biti nevjerojatno umirujuća. Obratite pozornost na prizore, zvukove i osjete oko sebe, dopuštajući svom umu da se usredotoči na sadašnji trenutak.
7. Grupni fitness tečajevi: Sudjelovanje u grupnim satovima fitnessa može pružiti društvenu interakciju i osjećaj zajedništva, što može pomoći u ublažavanju osjećaja izoliranosti koji je često povezan s anksioznošću.
8. Plivanje: Plivanje nudi i kardiovaskularne dobrobiti i umirujući učinak zbog ritmičke prirode zaveslaja i umirujućih svojstava vode.
9. Ples: Ples kombinira fizički pokret s ritmom i glazbom, promičući samoizražavanje i pozitivne emocije. To može biti zabavan i učinkovit način za smanjenje tjeskobe.
10. Planinarenje: Biti okružen prirodom i baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću kroz planinarenje može potaknuti opuštanje i razbistriti vaš um.
11. Istezanje i duboko disanje: Nježno istezanje u kombinaciji s vježbama dubokog disanja može pomoći u otpuštanju napetosti mišića i aktiviranju reakcije tijela na opuštanje.
12. Meditacija svjesnosti: Iako nije tradicionalna vježba, meditacija svjesnosti uključuje fokusirano disanje i prisutnost u trenutku. Redovita praksa može pomoći u upravljanju tjeskobom i poboljšati opću dobrobit.

Važna razmatranja

• Odaberite vježbe u kojima uživate kako biste osigurali dosljednost.
• Počnite polako i postupno povećavajte intenzitet kako biste spriječili prenaprezanje.
• Posavjetujte se sa zdravstvenim djelatnikom prije nego započnete s novom rutinom vježbanja, osobito ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema.

Zapamtite da je pronalaženje prave rutine vježbanja za anksioznost osobno putovanje. Eksperimentirajte s različitim aktivnostima kako biste otkrili što vam najviše odgovara. Dosljednost je ključna, a uključivanje ovih vježbi u vašu rutinu može dovesti do značajnih poboljšanja vašeg mentalnog blagostanja tijekom vremena.

Ako anksioznost ozbiljno utječe na vaš svakodnevni život, razmislite o traženju smjernica od stručnjaka za mentalno zdravlje uz uključivanje tjelovježbe u svoje strategije suočavanja.

Je li u redu ići u teretanu s tjeskobom?

Za mnoge ljude koji se bore s tjeskobom pomisao na odlazak u teretanu može se činiti neodoljivom. Prenatrpano okruženje, pritisak za nastupom i nepoznato okruženje mogu pridonijeti pojačanom osjećaju tjeskobe. Međutim, vježbanje u teretani zapravo može biti korisno za upravljanje anksioznošću, a uz pravi pristup može postati i koristan alat za smanjenje simptoma.

1. Prvo, važno je prepoznati da je općenito poznato da tjelovježba pomaže u smanjenju tjeskobe. Tjelesna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, koji poboljšavaju raspoloženje i potiču osjećaj smirenosti. To znači da čak i ako se netko osjeća tjeskobno prije treninga, sama vježba može pomoći ublažiti te osjećaje tijekom vremena.
2. Za pojedince s anksioznošću, počevši od jednostavne, manje zastrašujuće rutine u teretani može pomoći u izgradnji samopouzdanja. Mnoge teretane nude opcije s malim opterećenjem poput hodanja na traci za trčanje, vožnje sobnog bicikla ili laganog istezanja. Ove vježbe mogu pružiti umirujući učinak, a istovremeno omogućiti tijelu da ima koristi od tjelesne aktivnosti. Ako vam se okolina u teretani čini previše napornom, može pomoći da idete u mirnije vrijeme, kao što su rana jutra ili kasne večeri, kada je prisutno manje ljudi.
3. Osim toga, fokusiranje na vježbe koje zahtijevaju koncentraciju, kao što su trening snage ili joga, također može pomoći u odvraćanju pozornosti od tjeskobnih misli. Ove aktivnosti zahtijevaju usredotočenost na formu, disanje i pokrete, što može pomoći razbistriti um i pružiti olakšanje od tjeskobe. Mnogi ljudi smatraju da im je tjeskoba privremeno stavljena na čekanje kada su koncentrirani na vježbanje.
4. Za one koji se osjećaju zastrašeno opremom za teretanu, osobni treninzi ili grupni satovi fitnessa mogu ponuditi smjernice i strukturu. Započinjanje s trenerom ili tečajem namijenjenim početnicima može smanjiti neizvjesnost i učiniti iskustvo lakšim za upravljanje.

Općenito, iako odlazak u teretanu s tjeskobom može biti izazovan, sasvim je moguć – i koristan. Počevši polako, usredotočujući se na vježbe niskog pritiska i odabirući pravo vrijeme za polazak, anksiozni pojedinci mogu postupno izgraditi pozitivnu povezanost s teretanom.

S vremenom, redovita tjelovježba može postati učinkovit alat za upravljanje anksioznošću i poboljšanje cjelokupnog mentalnog zdravlja.

Zaključak

Da bi se postigli dugotrajni učinci potrebno je u dnevni raspored uvrstiti bilo koju vrstu tjelesne aktivnosti. Tjelesna aktivnost proizvodi endorfine koji nam daju osjećaj euforije nakon treninga. Strpljenje je osobina koja se može postići programima tjelesne ili mentalne kondicije.

Ostali atributi kao što su spokoj i staloženo ponašanje neophodni su za društvene odnose. Nekoliko istraživanja pokazalo je da onaj tko je u formi ostaje ljubazan i nikada se ne upušta u bilo kakve rasprave.