Tjelesna kondicija je ključna komponenta dugog života jer povećava mentalne sposobnosti osobe. Međutim, da bi se postiglo fizički spremno tijelo potrebno je proći kroz teške treninge.

Redovito bavljenje fitnesom i tjelesnom aktivnošću nudi brojne dobrobiti, uključujući značajno smanjenje rizika od raznih bolesti. Tjelovježba ima ključnu ulogu u promicanju općeg zdravlja i dobrobiti pozitivnim utjecajem na različite fiziološke sustave.

Fitnes tijekom bolesti

Čak se i to čini donekle lakšim. Najteži aspekt je održati ga cijeli život. Dakle, kad god se osoba razboli, mora prijeći dodatne kilometre kako bi se pobrinula za svoje tijelo kako bi se vratilo u normalno stanje. U tom slučaju potrebno je obratiti pozornost na prehranu i fizičku spremnost. Druga važna komponenta je oporavak.

U današnjem svijetu, gdje su ljudi skloni aktivnostima sjedilačkog načina života, tjelesne vježbe su postale nužnost, posebno za osobe koje pate od fizičkih poremećaja kao što su skolioza, ozljede leđne moždine itd. Čak i liječnici savjetuju pacijentima da rade aerobne vježbe dok imaju takve bolesti jer im pruža mnoge prednosti:

• Kardiovaskularne bolesti: Vježbe održavaju probavni i krvožilni sustav u formi što im daje izdržljivost i snagu da prebrode svakodnevne bitke koje vode s vlastitim tijelom. Također pomaže u održavanju normalnih otkucaja srca.
• Respiratorni problemi: Neki ljudi imaju astmu, upalu krajnika ili druge probleme s disanjem. Stoga je takvim ljudima prijeko potrebna jutarnja šetnja na svježem zraku.
• Dijabetes: Dijabetičaru je redovita šetnja ili bilo kakva tjelesna aktivnost neophodna jer pomaže u održavanju razine šećera u krvi pod kontrolom.

Kako tjelesne vježbe pomažu tijekom bolesti?

Tijekom bilo koje vrste bolesti, ljudi misle da će ih potpuni odmor u krevetu izliječiti nakon određenog vremena, ali općenito se vidi da oni koji u svoju rutinu uključe tjelesne aktivnosti brže ozdrave.

I onaj tko je fizički bolestan nakon nekog vremena gubi strpljenje i toleranciju. Stoga, aerobne vježbe ili vježbe disanja treba raditi u tom trenutku jer one ne samo da osposobljavaju tijelo osobe, već i daju mentalnu snagu da se nosi sa situacijom.

Čak se i unesrećenima predlaže odlazak na fizioterapiju. Slično tome, za pacijente s mentalnim poremećajima nema drugog lijeka osim joge i meditacije. Ne samo da pomaže osobi da postigne fizičku kondiciju, već i potpunu dobrobit, tj. tjelesno, mentalno i društveno.

Evo kako fitness doprinosi smanjenju bolesti:

1. Kardiovaskularno zdravlje: Redovita tjelovježba jača srce, poboljšava cirkulaciju krvi i pomaže u održavanju zdrave razine krvnog tlaka. Također podržava širenje i fleksibilnost krvnih žila, smanjujući rizik od srčanih bolesti, srčanih i moždanih udara.
2. Upravljanje težinom: Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli tjelesne težine sagorijevanjem kalorija i povećanjem brzine metabolizma. Održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje rizik od stanja povezanih s pretilošću, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.
3. Poboljšana osjetljivost na inzulin: Redovito vježbanje pojačava osjetljivost na inzulin, što je ključno za regulaciju razine šećera u krvi. To smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i pomaže u upravljanju stanjem za one kojima je već dijagnosticiran.
4. Jači imunološki sustav: Vježbanje jača imunološki sustav pospješujući cirkulaciju imunoloških stanica, povećavajući njihovu sposobnost otkrivanja i borbe protiv infekcija. Jači imunološki sustav smanjuje rizik od infekcija i kroničnih bolesti.
5. Zdravlje kostiju: Vježbe s utezima kao što su dizanje utega, hodanje i jogging jačaju kosti i pomažu u sprječavanju stanja poput osteoporoze, koja mogu dovesti do prijeloma i gubitka koštane mase.
6. Dobrobiti za mentalno zdravlje: Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje smanjujući stres, tjeskobu i depresiju. Upravljanje tim čimbenicima posredno pridonosi nižem riziku od bolesti povezanih sa stresom i poremećaja mentalnog zdravlja.
7. Regulacija hormona: Redovita tjelovježba pomaže regulirati hormone, uključujući one odgovorne za kontrolu apetita, odgovor na stres i metabolizam. Uravnotežene razine hormona potiču cjelokupno zdravlje i sprječavaju hormonsku neravnotežu koja može dovesti do bolesti.
8. Probavno zdravlje: Tjelesna aktivnost može pomoći probavi promicanjem zdravog gastrointestinalnog rada i smanjenjem rizika od zatvora i probavnih poremećaja.
9. Cirkulacija i isporuka kisika: Vježbanje poboljšava cirkulaciju krvi i dovod kisika do stanica cijelog tijela. To podržava optimalnu funkciju organa i smanjuje rizik od raznih bolesti povezanih s lošom cirkulacijom.
10. Smanjena upala: Kronična upala povezana je s brojnim bolestima, uključujući bolesti srca, dijabetes i određene vrste raka. Redovita tjelovježba ima protuupalni učinak, smanjujući cjelokupno upalno opterećenje organizma.
11. Poboljšana funkcija pluća: Aerobne vježbe povećavaju kapacitet i funkciju pluća, što je ključno za očuvanje zdravlja dišnog sustava i smanjenje rizika od plućnih bolesti.
12. Smanjenje rizika od raka: Redovita tjelesna aktivnost povezana je sa smanjenim rizikom od određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i pluća. Točni mehanizmi još se proučavaju, ali vjeruje se da vježba utječe na čimbenike poput regulacije hormona i imunološke funkcije.

Konzistentnim bavljenjem fitness aktivnostima pojedinci mogu značajno smanjiti rizik od razvoja niza bolesti. Uključivanje različitih vježbi, kao što su kardiovaskularne vježbe, vježbe snage, vježbe fleksibilnosti i tehnike opuštanja, mogu pružiti sveobuhvatne zdravstvene prednosti.

Mjere opreza koje je potrebno poduzeti prije izvođenja bilo kakvih fizičkih aktivnosti

Za koju se vrstu vježbe treba odlučiti uvijek treba odlučiti na temelju njegovih tjelesnih oštećenja. Kao što su lijekovi različiti za svaku vrstu bolesti, tako je i s vježbama. Uvijek se treba posavjetovati s liječnikom prije odlaska na bilo kakve tjelesne vježbe ili treninge u vrijeme bolesti inače bi to moglo loše utjecati na njih.

Vježbe izvedene na pogrešan način mogu pokidati mišiće i živce što bi se dugoročno moglo pokazati opasnim. Stoga, tijekom izvođenja vježbi, uvijek prvo treba provjeriti sigurnosne mjere. Na primjer, ako osoba ima astmu i koristi inhalator, trebala bi ga nositi i dok je na terenu ili u centrima za obuku.

Je li vježba dobra tijekom bolesti?

Bavljenje tjelovježbom tijekom bolesti je nijansirana odluka koja ovisi o težini bolesti, simptomima koje osjećate i vašem cjelokupnom zdravstvenom stanju. Općenito, blaga do umjerena tjelovježba može biti korisna za neke osobe tijekom određenih bolesti, ali postoje situacije u kojima tjelovježbu treba izbjegavati. Evo smjernica koje će vam pomoći da odredite je li tjelovježba prikladna za vas tijekom bolesti:

Kada tjelovježba može biti korisna

1. Blagi simptomi: Ako imate blagu prehladu, nisku temperaturu ili manje simptome, lagane vježbe poput hodanja, laganog istezanja ili joge mogu biti od koristi. Vježbanje može poboljšati cirkulaciju krvi, poboljšati vaše raspoloženje i ublažiti neke simptome.
2. Održavanje rutine: Ako ste navikli na redovitu tjelovježbu i osjećate se dovoljno dobro, bavljenje laganom do umjerenom tjelovježbom može vam pomoći da održite svoju rutinu i spriječite prekid treninga.
3. Aktivnosti niskog intenziteta: Vježbe niskog intenziteta poput hodanja ili vožnje stacionarnog bicikla mogu pospješiti nježno kretanje bez pretjeranog opterećenja vašeg tijela.
4. Ublažavanje stresa: Vježbanje može imati učinak ublažavanja stresa i oslobađanje endorfina, što bi vam moglo pomoći da se psihički bolje osjećate.

Kada vježbanje treba izbjegavati

1. Vrućica: Ako imate groznicu, općenito se preporučuje izbjegavanje tjelovježbe dok se vaša tjelesna temperatura ne vrati na normalu. Vježbanje s vrućicom može dodatno povisiti vašu tjelesnu temperaturu i potencijalno pogoršati vaše stanje.
2. Teški simptomi: Ako osjećate teške simptome kao što su ekstremni umor, bolovi u tijelu, otežano disanje ili vrtoglavica, važno je dati prioritet odmoru i oporavku. Intenzivna tjelovježba može pogoršati ove simptome i odgoditi proces ozdravljenja.
3. Zarazna bolest: Ako je vaša bolest zarazna, poput gripe ili virusne infekcije, najbolje je izbjegavati javne prostore poput teretana kako biste spriječili širenje bolesti na druge.
4. Rizik od ozljeda: Kada se ne osjećate najbolje, vaša koordinacija i ravnoteža mogu biti ugroženi, povećavajući rizik od ozljeda tijekom vježbanja.
5. Medicinski uvjeti: Ako imate kronične bolesti ili uzimate lijekove, savjetuje se konzultirati se sa svojim liječnikom prije vježbanja tijekom bolesti.

Ključna razmatranja

1. Slušajte svoje tijelo: Obratite pozornost na to kako se vaše tijelo osjeća. Ako se zbog vježbanja osjećate lošije ili značajno umorno, to je znak da se odmorite.
2. Hidratacija i prehrana: Ostanite hidrirani i konzumirajte hranjivu hranu kako biste podržali svoj imunološki sustav i oporavak.
3. Izmijeni intenzitet: Odlučite li se vježbati, smanjite intenzitet i trajanje. Usredotočite se na nježne pokrete, a ne na intenzivne vježbe.
4. Odmor i oporavak: Adekvatan odmor je ključan za oporavak. Ako niste sigurni, dajte prednost odmoru dok se simptomi ne poprave.
5. Posavjetujte se sa zdravstvenim radnikom: Ako niste sigurni u vezi s vježbanjem tijekom bolesti ili ako imate neke druge zdravstvene probleme, savjetuje se da se posavjetujete s liječnikom za personalizirane upute.

U konačnici, odluka o vježbanju tijekom bolesti trebala bi se temeljiti na vašim osobnim okolnostima. Važno je dati prioritet svom zdravlju i dobrobiti, a ponekad to znači dati svom tijelu vremena koje mu je potrebno da se oporavi bez dodavanja stresa od vježbanja.

Pomaže li fitness poboljšati vaš imunološki sustav?

Da, fitness i redovita tjelesna aktivnost mogu pozitivno utjecati na imunološki sustav. Umjereno vježbanje općenito se smatra korisnim za imunološku funkciju, pomaže u jačanju tjelesnih obrambenih mehanizama i smanjuje rizik od infekcija. Međutim, važno je uspostaviti ravnotežu jer pretjerana tjelovježba može imati suprotan učinak i privremeno potisnuti imunološku funkciju. Evo kako fitness podržava imunološki sustav:

1. Pojačani imunološki nadzor: Redovita tjelovježba potiče cirkulaciju imunoloških stanica u tijelu, omogućujući im da učinkovitije otkriju potencijalne prijetnje i odgovore na njih.
2. Poboljšana cirkulacija krvi: Vježbanje povećava protok krvi, što pomaže imunološkim stanicama da se slobodno kreću i učinkovitije dođu do mjesta infekcije.
3. Smanjenje stresa: Tjelesna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, koji mogu smanjiti hormone stresa poput kortizola. Smanjenje razine kroničnog stresa podržava funkciju imunološkog sustava, budući da dugotrajni stres može oslabiti imunitet.
4. Poboljšana funkcija limfnog sustava: Limfni sustav, koji igra vitalnu ulogu u imunološkoj funkciji, ima koristi od kretanja. Vježbanje pomaže cirkulirati limfnu tekućinu, pomažući u uklanjanju toksina i otpadnih tvari.
5. Protuupalni učinci: Redovita tjelesna aktivnost može imati protuupalne učinke na tijelo, smanjujući kroničnu upalu koja s vremenom može oslabiti imunološki sustav.
6. Antioksidativna podrška: Tjelovježba potiče proizvodnju antioksidansa koji štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Ova zaštita podržava imunološke stanice u održavanju optimalne funkcije.
7. Poboljšano zdravlje dišnog sustava: Aerobna tjelovježba povećava kapacitet i funkciju pluća, što je bitno za zdravlje dišnog sustava i sprječavanje infekcija dišnog trakta.
8. Zdravo upravljanje tjelesnom težinom: Održavanje zdrave tjelesne težine redovitom tjelovježbom povezano je s boljom imunološkom funkcijom. Pretilost može dovesti do kronične upale niskog stupnja, što negativno utječe na imunitet.
9. Kvaliteta sna: Redovita tjelesna aktivnost povezana je s poboljšanom kvalitetom sna. Kvalitetan san neophodan je za oporavak imunološkog sustava i optimalnu funkciju.
10. Regulacija hormona: Vježbanje pomaže regulirati hormone, uključujući one koji igraju ulogu u imunološkoj funkciji. Uravnotežene razine hormona podržavaju imunološke reakcije.
11. Mikrobiom crijeva: Tjelovježba može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom, koji ima značajnu ulogu u zdravlju imunološkog sustava i općem blagostanju.

Važne točke koje treba uzeti u obzir

• Umjerenost: Umjerena tjelovježba općenito je korisna za zdravlje imuniteta. Intenzivna, dugotrajna tjelovježba može privremeno potisnuti imunološki sustav, osobito ako nije uravnotežena s odgovarajućim oporavkom.
• Odmor i oporavak: Adekvatan odmor između treninga ključan je za sprječavanje prenaprezanja i osiguravanje optimalnog rada imunološkog sustava.
• Individualna varijacija: Imunološki odgovor svake osobe na tjelovježbu je jedinstven. Čimbenici poput dobi, razine kondicije i cjelokupnog zdravlja pridonose utjecaju vježbanja na imunitet.
• Hidratacija i prehrana: Održavanje hidratacije i uravnotežena prehrana bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima dodatno podupire imunološku funkciju.
• Konzultacija: Ako već imate zdravstvenih tegoba, bilo bi dobro konzultirati se sa svojim liječnikom prije nego započnete s novim režimom vježbanja kako biste bili sigurni da je prikladan za vašu situaciju.

Općenito, održavanje redovite fitness rutine koja uključuje kombinaciju kardiovaskularnih vježbi, treninga snage, aktivnosti fleksibilnosti i dana odmora može doprinijeti snažnom i otpornom imunološkom sustavu.