Fitnes i stres. Kako fitness liječi stres?

Dokazano je da je tjelesna aktivnost lijek za stres. Fitness može značajno ublažiti stres, poboljšati raspoloženje i poboljšati dobrobit.

Što je stres?

Stres je fizički odgovor tijela na bilo kakve zahtjeve ili prijetnje. To je prirodni fenomen koji pokreće reakciju tijela na borbu ili bijeg. Stres stvara veliku kemijsku neravnotežu u tijelu koja može biti bitna u trenutku suočavanja s travestijom, ali može izazvati pustoš u tijelu ako se ne stavi pod kontrolu.

Pokreće se pri najmanjim ili najvećim emocionalnim potresima ili fizičkim prijetnjama, bilo da je riječ o ljubavnoj svađi ili bijegu za vlastiti život. U ovo doba preopterećenih života u kojima je osoba prožeta s toliko odgovornosti, suočavanje sa stresom postaje mukotrpan zadatak.

Kako su fitness i stres međusobno povezani?

Kondicija i stres dvije su paralelne strane za postizanje tjelesnog i psihičkog blagostanja. Ako netko želi postići tjelesnu kondiciju, prvo je potrebno voditi računa o mentalnoj i emocionalnoj kondiciji jer ona igra ključnu ulogu u postizanju cilja. S druge strane, poznato je da fitness poboljšava mentalno zdravlje!

Kondicija i stres međusobno su povezani koncepti na način na koji stres može imati veliki utjecaj na zdravlje osobe, a putem fitness metoda poput joge i meditacije mogu se riješiti problemi povezani sa stresom kao što su depresija, hipertenzija itd.

Kognitivne vještine pojedinca kao što su sposobnost učenja, pozornost i koncentracija također su ometene zdravstvenim problemima povezanim sa stresom. Ali programi fitnessa mogu pomoći ljudima smanjujući njihov umor i osiguravajući potrebnu energiju i snagu. Možda ste toliko puta čuli da kada vježbamo naše tijelo oslobađa neke kemikalije u ljudskom mozgu koje se zovu endorfini. Ova kemikalija djeluje kao prirodni analgetik i poboljšava funkcioniranje tijela poticanjem pravilnog sna i prehrane, što zauzvrat smanjuje stres. Ovo također može pomoći u kontroli apetita i gladi te dovesti do gubitka težine.

Fitnes metode ili trikovi za oslobađanje od stresa

Postoje mnoge fitness metode ili trikovi koji također djeluju kao ublažavanje stresa, kao što su:

  • Kada pojedinci nemaju vremena za određene vježbe, za stolom se mogu izvoditi i vježbe disanja joge koje opuštaju ljudski mozak i tijelo. Čak i odlazak u ured pješice ili penjanje stepenicama umjesto dizalom neki su od načina koji pomažu u jačanju fizičke, ali i mentalne kondicije.
  • Izbjegavanje brze hrane i konzumiranje više zelenog povrća te pijenje puno vode imaju veliki pozitivan učinak na naše tijelo.
  • Slušanje glazbe ili ples uz omiljeni ritam najbolja je alternativa zabavi uz fitness koji također pomlađuje osobu nakon dugog užurbanog rasporeda.

Čak su i znanstvenici izjavili da osobe koje redovito vježbaju imaju manje šanse za dobivanje zdravstvenih problema. Uobičajene terapije koje se koriste za smanjenje razine stresa mogu biti meditacija, naturopatija, akupunktura itd.

Unatoč tolikom broju terapija, meditacija se pokazala kao najbolja alternativa jer ulijeva smirenost i strpljenje u pojedince. Aerobne vježbe također stimuliraju mentalne i fizičke sposobnosti pojedinaca. Pospješuje djelovanje protiv depresije ili anksioznosti u ljudskom tijelu.

Kako fitness liječi stres?

Evo kako fitness liječi stres i pruža prijeko potrebno olakšanje:

  1. Oslobađanje endorfina: Tjelesna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, koji se često nazivaju hormonima "dobrog osjećaja". Ove prirodne kemikalije u interakciji s mozgom smanjuju percepciju boli i stvaraju osjećaj euforije, učinkovito suprotstavljajući se stresu.
  2. Regulacija hormona stresa: Vježbanje pomaže regulirati tjelesne hormone stresa, uključujući kortizol. Dok je kortizol neophodan za upravljanje reakcijama na stres, kronično povišenje može pridonijeti osjećaju tjeskobe. Redovita tjelovježba pomaže uravnotežiti razinu kortizola, potičući mirnije stanje uma.
  3. Poboljšanje raspoloženja: Tjelesna aktivnost potiče otpuštanje neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji su usko povezani s regulacijom raspoloženja. Povećane razine ovih neurotransmitera rezultiraju boljim raspoloženjem, smanjenom tjeskobom i osjećajem blagostanja.
  4. Skretanje pažnje i fokus: Bavljenje tjelovježbom zdravo odvlači pažnju od stresora. Tijekom vježbanja, vaš fokus se prebacuje na pokrete, disanje i tjelesne senzacije, na trenutak odvraćajući vaš um od briga.
  5. Smanjenje napetosti mišića: Stres se često manifestira kao napetost mišića i čvorovi. Tjelesna aktivnost, posebice vježbe istezanja i opuštanja, mogu pomoći u oslobađanju napetosti mišića, pridonoseći fizičkom i psihičkom opuštanju.
  6. Povećani protok kisika: Vježbanje povećava cirkulaciju krvi, doprema kisik i hranjive tvari u mozak i tijelo. Ovaj poboljšani protok kisika podržava kognitivnu funkciju, smanjuje mentalni umor i potiče mentalnu jasnoću.
  7. Neurogeneza i zdravlje mozga: Redovita tjelesna aktivnost povezana je s neurogenezom, rastom novih neurona u mozgu. Taj je proces povezan s poboljšanom kognitivnom funkcijom, otpornošću na stres i emocionalnim blagostanjem.
  8. Pomnost i meditacija: Aktivnosti poput joge i tai chija, često uključene u fitness rutine, uključuju tehnike svjesnosti i meditacije. Ove prakse potiču opuštanje, samosvijest i smanjenje stresa.
  9. Poboljšana kvaliteta sna: Redovita tjelovježba pridonosi boljoj kvaliteti sna. Kvalitetan san neophodan je za upravljanje stresom jer pomlađuje tijelo i um, povećavajući sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima.
  10. Društvena interakcija: Sudjelovanje u grupnim satovima fitnessa ili vježbanje s prijateljima potiče društvenu interakciju. Poznato je da socijalna podrška smanjuje razinu stresa i poboljšava cjelokupno mentalno zdravlje.
  11. Osnaživanje i samopouzdanje: Postizanje fitness ciljeva može povećati samopoštovanje i samopouzdanje, osnažujući vas da se suočite sa stresorima s otpornijim stavom.
  12. Veza uma i tijela: Fitnes aktivnosti potiču snažnu povezanost duha i tijela. Usklađenost s osjetilima i pokretima vašeg tijela potiče svjesnost i smanjuje proživljavanje stresora.
  13. Vrijeme za brigu o sebi: Izdvajanje vremena za vježbanje je čin brige o sebi. Davanje prioriteta vašoj dobrobiti bavljenjem tjelesnom aktivnošću šalje pozitivnu poruku vama samima, podsjećajući vas na vašu vrijednost i važnost.

Uključivanje redovite tjelovježbe u vašu rutinu može biti učinkovit i prirodan način upravljanja stresom. Bilo da se radi o brzoj šetnji, jogi, tečaju plesa ili vježbanju u teretani, pronalaženje aktivnosti u kojima uživate može vam pružiti moćan alat za smanjenje stresa i poboljšanje vašeg ukupnog mentalnog i emocionalnog blagostanja.

Može li tjelovježba uzrokovati stres?

Da, tjelovježba može uzrokovati stres u nekim situacijama, ali važno je razlikovati pozitivan stres (eustres) od negativnog stresa (distres) kada govorimo o stresu povezanom s tjelovježbom.

  1. Pozitivan stres (Eustress): Eustress se odnosi na pozitivan oblik stresa koji se javlja tijekom izazovnih ili intenzivnih tjelesnih aktivnosti. Ova vrsta stresa zapravo je korisna za tijelo i može dovesti do raznih fizioloških i psiholoških dobrobiti. Eustress se javlja kada se tijekom vježbanja gurnete izvan svoje zone udobnosti, što dovodi do prilagodbi kao što su povećana snaga, izdržljivost i cjelokupna kondicija. Ovaj stres je obično kratkotrajan i rezultira pozitivnim ishodima.
  2. Negativni stres (distres): Nevolja se javlja kada tjelovježba postane opterećujuća, pretjerano zahtjevna ili ometa vaše cjelokupno blagostanje. To se može dogoditi iz nekoliko razloga:
    • pretreniranost: Bavljenje pretjeranim ili intenzivnim vježbanjem bez odgovarajućeg odmora i oporavka može dovesti do fizičkog i emocionalnog izgaranja.
    • Ozljeda: Ozljeda povezana s vježbanjem može uzrokovati stres zbog boli, ograničenja u kretanju i frustraciju nemogućnosti sudjelovanja u redovnim aktivnostima.
    • Vremensko ograničenje: Osjećaj pritiska da uklopite treninge u gust raspored može dovesti do stresa, osobito ako žonglirate s višestrukim obavezama.
    • Slika tijela i društveni pritisak: Uspoređivanje s drugima ili osjećaj pritiska da se postigne određeni tip tijela može dovesti do emocionalnog stresa i negativne percepcije samog sebe.
    • Anksioznost zbog izvedbe: Sportaši i pojedinci koji se natječu u sportovima ili događajima mogu doživjeti stres povezan s očekivanim učinkom.
    • Nerealni ciljevi: Postavljanje nerealnih fitness ciljeva može dovesti do stresa i razočaranja ako se ne postignu u određenom roku.

Pronađite ravnotežu

Važno je pronaći ravnotežu između intenziteta vježbanja, učestalosti i oporavka kako biste spriječili pojavu negativnog stresa. Evo nekoliko strategija za upravljanje stresom povezanim s vježbanjem:

  • Slušajte svoje tijelo: Obratite pozornost na znakove fizičkog i emocionalnog napora. Ako se osjećate umorno, razdražljivo ili osjećate bol, možda je vrijeme da prilagodite svoju rutinu vježbanja.
  • Prioritet oporavka: Adekvatan odmor i oporavak ključni su za sprječavanje pretreniranosti i izgaranja. Pobrinite se da dopustite svom tijelu vremena da se oporavi između intenzivnih treninga.
  • Postavite realne ciljeve: Postavite ostvarive fitness ciljeve koji su u skladu s vašim trenutnim sposobnostima i stilom života. Postupni napredak je održiviji i manje stresan od postavljanja ekstremnih ciljeva.
  • Diverzificirajte svoje aktivnosti: Uključite razne aktivnosti u kojima uživate kako biste smanjili rizik od izgaranja i ozljeda od prekomjernog rada.
  • Pažljiv pristup: Vježbajte svjesnost tijekom vježbanja kako biste se usredotočili na sadašnji trenutak i smanjili tjeskobu povezanu s izvedbom.
  • Potražite stručno vodstvo: Ako niste sigurni u svoju rutinu vježbanja ili se osjećate preopterećeno, razmislite o savjetovanju s fitness stručnjakom ili pružateljem zdravstvenih usluga koji vam može pružiti personalizirane smjernice.

Imajte na umu da vježbanje treba poboljšati vaše cjelokupno blagostanje, a svaki stres povezan s njom treba riješiti kako biste osigurali pozitivno i ugodno iskustvo.

Završne riječi

Može se reći da fitness i stres djeluju kao dva pola zemlje koja ne mogu postojati zajedno. Osoba koja je zdrava i fit neće imati zdravstvenih problema povezanih sa stresom čak ni u najgorim situacijama. Tijelo bez stresa iu formi uvijek ima izdržljivosti i snage za sve.

Dietrich Grabbe

Stručnjak za fitness i zdravlje

Dietrich Grabbe nadaleko je poznat kao najveći njemački autoritet za fitness i zdravlje. Dietrichovo duboko znanje obuhvaća znanost o vježbanju, prehrani i mentalnom zdravlju, što ga pozicionira kao traženog stručnjaka na tom području.

Komentari su zatvoreni